KAKO JE DOP SPASIO BOŽIĆ
Nama studentima adventsko doba je baš super. Druženje s ekipom. Super fina klopa. Odlično kuhano vino koje košta kao 3 ručka u menzi. I tako bankrotiramo tri puta od dana kad počinje legalno švercanje zagrebačkim tramvajima vikendom do zadnjeg vikenda pred Božić. Ali tada dolazi ponedjeljak. A ponedjeljak u Zagrebu pred Božić je poseban ponedjeljak. Tad, uz sve nabrojano imaš priliku besplatno slušati na glavnom trgu sve poznate i nepoznate hrvatske glazbenike. A sve u cilju skupljanja love. Ali ne skupljanja love kako bi si netko kupio vilu na Braču ili sutra izveo curu na dejt u novom Porscheu, već u humanitarne svrhe. A to je, već svima dobro znan koncert Želim život Zaklade Ana Rukavina.
Zaklada Ana Rukavina samo je jedan od super poznatih primjera ujedinjenja svih - od malog hrvatskog čovjeka do velikog hrvatskog poduzeća za jedan jedini cilj - pomoć nekome drugome a ne samome sebi. S tim ciljem, s obzirom na to da je pred nama Božić i vrijeme darivanja, odlučili smo podijeliti s vama nekoliko primjera kad vrijedi ona sharing is caring i kod velikih igrača u našem gospodarstvu.
KONZUM 2017.
Za Konzum znate svi. Hvala Bogu, znaju čak i stranci. Ako sretneš nekoga tko je bio prvi put u Hrvatskoj i klati u ljetno poslijepodne po turističkom gradu u potrazi za hranom velika je vjerojatnost da će te pitati "Sori ju nou ver sam dojč KONZUM hir iz?" Ti mu kažeš da je Konzum tri metra iza njega. A on ti kaže da ne taj konzum nego neki LIDL ili Kaufland. Ništa ti nije jasno? Mora da nikad nisi vidio reklamu KONZUM - croatian word for supermarket.
U svakom slučaju, prijeđimo na stvar da ti objasnimo što je to Konzum lijepog radio ove godine. Unatoč velikoj krizi o kojoj bruji cijela Hrvatska, Croatian-word-for-supermarket je organizirao akciju ove zime u kojoj je izdvajao 20 lipa po proizvodu od prodaje oko 150 odabranih i na policama posebno označenih proizvoda poduzeća dvadesetjednog partnera uključenog u akciju. Prikupljen je iznos od 312.064 kune koji je namijenjen za 28 pučkih kuhinja Caritasa i Hrvatskog Crvenog Križa diljem Hrvatske. Odličan dokaz kako i kad smanjiš prihod s 3,99 na 3,79 možeš nekome pomoći.
COCA-COLA HBC HRVATSKA 2016.
Prošle zime, Coca-Cola HBC Hrvatska organizirala je božićni kamion koji je tijekom prosinca obilazio hrvatske gradove te prikupljao donacije za potrebite. Kamion je obišao Zagreb, Varaždin, Zadar, Split, Pulu, Rijeku, Slavonski Brod i Osijek te šireći blagdanski duh uz prigodne pjesme pozivao na dobra djela.
Za razliku od kamiona s nepoznatim ljudima koje nas uče od malih nogu da izbjegavamo premda dijele slatkiše, u Coca-Colin božićni kamion djeca su hrlila kako bi iskoristila priliku da se fotografiraju s Djedom Božićnjakom, otkriju mu svoju božićnu želju te daruju neku od svojih igrački kako bi se ispunile želje njihovih vršnjaka. Prikupljene igračke Coca-Cola je darovala Hrvatskom Crvenom Križu.
ORBICO GRUPA 2015.
Iako su ga 2017. nazivali glavnim krivcem za aktivaciju mine zvane (L)EX-Agrokor, Orbico je 2015. pokrenuo humanitarnu akciju s ciljem razminiranja Kotar šume u Petrinji i naselja Madžari u Sisku. Zahvaljujući sporazumu s Hrvatskim centrom za razminiranje te prodaji upaljača s porukom o razminiranju, Orbico grupa prikupila je čak 159.000 kuna za ovu hvale vrijednu inicijativu.
PODRAVKA 2014.
Ovo je doslovno najslađa akcija među navedenima. Ne ulizujemo se. Ne radi nam nitko od mama, tata, stričeva i tetki u ovom poduzeću. Ne tražimo posao. Eventualno donaciju 6 tegli Lino lade. Al' o tom potom. Da vam objasnimo o čemu se radi.
2014. godine Podravka je provela humanitarni projekt "Slatki blagdani svima" s ciljem prikupljanja novca za udrugu Hrabri telefon. Pazite sad. U sklopu humanitarne kampanje u blagdanskim šatorima prodavale su se PALAČINKE i VAFLI s LINO LADOM i brojnim Podravka džemovima (to nećemo caps-lockat jer kome trebaju džemovi kad je tu Lino lada). Sav prihod od prodaje spomenutih poslastica doniran je udruzi Hrabri telefon. Nama je žao jer nismo bili dio ove preslatke inicijative, a vama?
IZVORI:
Lijepo je činiti dobro za blagdane, ali i u ostalo doba kada nisu blagdani. Sve u svemu, svaka akcija je hvalevrijedna ako su novci i potrepštine otišle u prave ruke. Ovaj advent je možda mogao biti društveno odgovoran da se na primjer od svake kupljene kobase, vina, fritula i ostalih specijaliteta izdvojila 1 kuna u dobrotvorne svrhe. Sigurno bi se skupila velika svota novaca. Međutim, nitko se toga nije sjetio, ili barem mi nismo čuli za neku društveno odgovornu kućicu. Možda dogodine. :)
OdgovoriIzbrišiTim Društvo
Da, zanimljivo je što se humanitarnih akcija svi sjete samo za Božić (kao RTL npr.. to mi je oduvijek bilo smiješno iako uvijek nazovem na broj). No, usprkos tome, sve pohvale za ovih 5 ideja koje ste naveli. Nama je također žao što nismo bili tu da podržimo Podravku i pojedemo palačinku s Lino ladom :( nadamo se da će dogodine ponoviti istu akciju.
OdgovoriIzbrišiA što se tiče kućica koje bi mogle odvojiti kunu za svaku prodanu kobasu - odmah mi je palo na pamet onih par kućica na kojima su cijene bile vrtoglavo visoke (naravno da sam pojela janjeću kobasicu za 42 kune..). Mislim da im ne bi pala kruna s glave da su jedan dio odvojili za humanitarne svrhe.
i btw..odličan članak i cijeli blog!
Kolegice Josipa,
OdgovoriIzbrišiovakav oblik društveno odgovornog projekta koji bi bio primjenjiv na adventu u našem glavnom gradu relizirao je već velik broj vlasnika kućica. Međutim, nije riječ o monetiziranom pružanju pomoći, kako ste vi spomenuli, nego je riječ o davanju viška hrane. Kako je naglasio jedan od vlasnika kućica, takva mala gesta doista uljepša dan onima kojim je potrebna hrana. U nastavku komentara nalazi se link YouTube videa. Hvala na komentaru :)
https://www.youtube.com/watch?v=WyyPoFsFtsQ&app=desktop
HopNaDop
Dragi nam Acta_team,
OdgovoriIzbrišiprije svega, hvala vam na pohvali za post :) Uzevši u obzir širenje adventa u Zagrebu (u odnosu na prijašnje godine), veću potražnju i sve veću prihvaćenost od strane nas, ljubitelja kobasa i kuhanog vina, moram naglasiti da veća cijena obično znači i bolju kvalitetu, moramo se pomiriti s tim da sve funckionira na način "kolko para, tolko muzike". Međutim, neosporno je to da spomenuta cijena kobasice nadilazi percepciju cijene prosječnog hrvatskog građanina. Bilo bi idealno kada bi se s boljom kvalitetom automatski povećala i društveno odgovorna osjetljivost na potrebite, nažalost, nerealno je to očekivati od svakog ugostitelja.
Lijep pozdrav,
HopNaDop